U intervju iz lipnja prošle godine doc. dr. sc. Davor Perkov, profesor Visoke škole u trajnom zvanju, Sveučilište Libertas iz Zagreba, između ostalog naglasio je kako možemo biti optimisti, ali moramo djelovati te da je ključ uspjeha u novoj ekonomiji ubrzani razvoj zasnovan na stalnim inovacijama.

S obzirom na sadašnju situaciju, koliko je koronakriza poremetila stanje, da se tako izrazim, odnosno zakočila brzinu razvoja, napose digitalizaciju, odnosno digitalnu transformaciju društva? Čini se kako je najmanje stradao IT sektor...

- Da, sadašnjost - usprkos koronakrizi - potvrđuje moje navode od prije više od jedne godine! Kao što šira hrvatska javnost zna, upravo su ovih tjedana domaće IT kompanije Nanobit i Infobip doživjele svjetsku afirmaciju, financijski uzlet i svekoliko medijsko zanimanje. To su dvije velike gospodarske priče koje upozoravaju na smjer kojim bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ići u budućnost. Čak 78 % dionica Nanobita je za 100 milijuna dolara kupio švedski Stillfront, a Infobip je s fondom OneEquity Partners ugovorio prodaju dijela kompanije koja vrijedi između 4 i 5 milijardi eura! U svojoj sam knjizi "Upravljanje promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba" još lani napisao da je vodnjanski Infobip jedina domaća istinska "globalna poslovna organizacija"! Lani su se s više od 600 milijuna eura prihoda prometnuli u utjecajnu i atraktivnu međunarodnu IT kompaniju. I 250 zaposlenika zagrebačkog Infinuma još od 2005. velike ideje pretvara u sjajne softvere (za 12 međunarodnih tržišta). Riječ je o IT kompanijama koje su osnivači, mahom mladi poduzetnici, profilirali tako da se razvijaju na temelju kontinuiranih promjena i da svojim klijentima pomažu kako da proaktivno otkriju prednosti novih tehnologija koje tek nadolaze. One nude cjelovitu uslugu u svim fazama životnog ciklusa svojih digitalnih proizvoda. Da, to su impresivni poslovni pothvati, za što možemo pohvaliti poduzetne, inteligentne, odvažne i jako marljive osnivače - lidere. Nije ih omela ni korona, ni inače nezavidno domaće poslovno okružje, ni - o pitanju brzine razvoja novih biznisa - usporedno zaostajanje Hrvatske za svima u EU. Ove kompanije koje su s još nekolicinom zapravo domaće iznimke, pokazuju nam što sve trebamo mijenjati na nacionalnoj razini, od obrazovanja i odgoja do odnosa prema poduzetničkim inicijativama i pristupu digitalnoj transformaciji našeg društva. Naime, u Hrvatskoj je evidentan digitalni progres, ali je ta radikalna promjena nažalost prespora. Recentna istraživanja (Apsolon) pokazuju da kod nas - prema Hrvatskom digitalnom indeksu (HDI) - tek 18 posto poslovnih organizacija ima strategiju digitalne transformacije.

To se, kako ističu u ovoj konzultantskoj kući, "u prvom valu koronakrize pokazalo kao jednim od većih nedostataka za poslovanje". Pandemija je pokazala da je digitalizacija našeg društva (marketing, novinarstvo, javna uprava, bankarstvo, trgovina, obrazovanje i dr.) moguća i da se može brzo implementirati. Kazao bih, zapravo, da je domaćem IT sektoru i digitalnim tvrtkama koronakriza donijela više koristi nego gubitaka.

Dojam je kako Vaša knjiga "Upravljanje promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba", u sadašnjem kontekstu koronakrize, poprima još važnije konotacije. Vaš komentar?

- Drago mi je čuti da je moja knjiga ostavila trag, da se pojavila u pravo vrijeme i na svojevrsni način najavila što nas čeka u bliskoj budućnosti. Uostalom, gotovo čitava prva naklada je već prodana (mreža Narodnih novina)! I za učinkovito upravljanje procesima promjena, odabir pravog trenutkaje iznimno važno pitanje. Kada krenuti u promjene? Mora li to biti samo u kritičnim okolnostima (poput koronakrize)? Kako je bolje mijenjati prije negoli smo na to prisiljeni, sve počinje s osjećajem žurnosti. Ako taj osjećaj nije dovoljno snažan i ako se ne reagira na vrijeme, a stvari krenu nizbrdo, onda će provedba promjene (poput digitalne transformacije) biti mnogo teža. U knjizi naglašavam da jedini trenutak kojim uistinu možemo upravljati i mijenjati svijet jest - ovaj sadašnji! Ni jučer ni sutra, već - danas! No, neki pojedinci i organizacije će isto vrijeme i iste parametre u okruženju procijeniti kao krizu, a drugi, primjerice Netflix, kao izvrsnu mogućnost. S odbacivanjem zastarjelog televizijskog poslovnog modela su u najvrednijoj svjetskoj medijskoj kompaniji Netflix započeli još prije deset godina u vrijeme globalne financijske krize.

KRIZA ORGANIZACIJE

Puno se govori o tzv. novom normalnom, suživotu i radu s koronom, pri čemu je neizbježna prilagodba novim uvjetima poslovanja. Kakve trebaju i moraju biti promjeneu poslovnoj organizaciji digitalnog doba, da se poslužim nazivom Vaše knjige, da bi se opstalo i prevladalo aktualne probleme? Drugim riječima, kako upravljati promjenama u okolnostima koronakrize?

Alarmantna sintagma "kriza organizacije" inspirira i motivira zaposlenike, budi ih iz uspavanosti i navješćuje nove obrise budućnosti. Tako je i s krizom u društvu ili pandemijom. Što je razina potrebe za promjenom viša, time ju je korisnije graditi na istinskoj krizi. Ako članovi organizacije zamjećuju da je veći rizik u održanju statusa quo, bit će mnogo skloniji promijeniti aktualno stanje. Rutina, moć navike i strah su velike prepreke promjenama, pa je kriza vrijeme izazova za prave vođe. I u ovo doba koronakrize vrhovni menadžeri tendiraju kao lideri previše naglaska dati na kognitivne i racionalne, umjesto da se usredotoče na psihološke aspekte namjeravane promjene, odnosno na ljude i na ono što ih motivira da promijene svoje ponašanje, da ih pomaknu iz svoje zone udobnosti (comfort zone) i da usvoje one obrasce ponašanja koji su nužni za pokretanje promjena. Izostanak fokusa izvršnog direktora na ulogu i značenje psiholoških reakcija negativno će se odraziti na njegovu sposobnost da osvoji srca i umove zaposlenika. Promjene koje se nameću zbog koronakrize svakako pripadaju u radikalne (revolucionarne)! To su sveobuhvatne promjene koje zahvaćaju duboko u organizaciju i koje treba obaviti u relativno kratkom roku. Ništa nije pošteđeno ponovnog promišljanja, preispitivanja i preoblikovanja, poput reinženjeringa poslovnih procesa i digitalne transformacije. Korjenito se preoblikuju poslovni procesi s ciljem postizanja dramatičnih i temeljnih poboljšanja. Ove promjene sukladno teoriji E često zahtijevaju brzo i odlučno smanjenje broja zaposlenih, zatvaranje pojedinih pogona, ukidanje pojedinih proizvoda i usluga, odnosno strukturne reforme. No, često nije dovoljno da lideri ispravno identificiraju i protumače okolnosti te odaberu primjenjivu vrstu poslovne promjene. Da bi bili uspješni, moraju uz to objektivno procijeniti organizacijska ograničenja, sposobnosti, resurse i razinu spremnosti ljudi za takvu inicijativu. Nažalost, mnogo poslovnih lidera ostane tvrdoglavo vezano uz svoju izvorno zamišljenu koncepciju promjene, neovisno o okolnostima, poslovnom trenutku, prednostima eventualne modifikacije osnovne ideje, nemogućnosti kopiranja tuđih rješenja, neznanju ljudi i sl. Ignorirajući sve to, oni propuštaju uvažiti razliku između idealnog i realnog. Taj jaz u doba koronakrize postaje sve izraženiji kako se proces provedbe predložene promjene spušta na niže razine u hijerarhiji.

ODRŽIVI RAZVOJ

Premijer Planković nedavno je naglasio kako su digitalizacija i zeleni plan stožerne teme Europske unije koje su smisao i programa vlade RH, te dodao kako će to omogućiti vraćanje BDP-a na razinu prije koronakrize. Koliko je to realno i o čemu provedba takvog EU plana ovisi, konkretno kad se radi o digitalizaciji, digitalnoj transformaciji RH?

- Održivi razvoj (Sustainable Growth) zagovara takav rast i promjene strukture proizvodnje/ potrošnje koje - kako upozoravam u knjizi - ne umanjuju ukupnu kakvoću i upotrebljivost prirodnih resursa. Riječ je o težnji da se stvori održivo društvo balansirajući socijalne, ekonomske i faktore zaštite čovjekove okoline. Ni jednu od ovih triju sastavnica ni Plenković u tzv. zelenom planu ne smije zanemariti, niti favorizirati u odnosu prema ostalim dvjema. To je iznimno važan proces u kojemu se moraju obuhvatiti aspekti okoliša, politike, gospodarstva, ali i lokalne zajednice te nasljeđa i vrijednosti (kulturne, povijesne, tradicijske i etičke). Ne čuvamo ono čemu nismo odredili vrijednost! Eksplozija kreativnosti i industrijska revolucija su u 19. st., stvorile materijalističku kapitalističku korporaciju koja prirodno traži nove načine kako da zaradi novac, makar i na štetu interesa zajednice, pa se neizbježno postavlja pitanje: Kakve promjene poduzeti da bi suvremeni kapitalizam bio održiv? Kapitalizam kao sustav ne osigurava ekonomske inicijative za održivi život na Zemlji, ali, srećom, ljudi za to imaju prirođenu sposobnost i nagon. U tisućljetnoj prošlosti čovjek je iskazivao osjećaj poštovanja i brige prema Zemlji, premda nije bio potican da se ponaša tako. Tek u posljednjih nekoliko desetljeća znatan dio ljudske populacije, nažalost, okrenuo se ograničenim vlastitim interesima, na štetu zajedništva i na štetu prirodnog okružja. Društvena i etička načela su narušena, preobrazivši kapitalizam u neodrživi sustav neograničene apsorpcije i eksploatacije. Jedino omasovljenje savjesnih potrošača i njihov glas za uvažavanje načela održive proizvodnje, učinkovito mogu prisiliti organizacije na održivi i etički koncept poslovanja.

BLISKA BUDUĆNOST

Zaključno - EU kao pouzdan digitalni lider? EU kao lider u pouzdanoj umjetnoj inteligenciji? EU i uvođenje 5G mreže (uključujući i RH), opravdano ili pod znakom pitanja kad se radi o sigurnosti, na što neki upozoravaju...?

- Vodstvo EU-a zagovara "digitalni suverenitet" u cilju manje ovisnosti EU-a o inozemnoj tehnologiji i poboljšanja digitalne konkurentnosti. Usklađivanje europskih vrijednosti s konkurentnošću EU-a ključni je izazov jer donositelji politika pokušavaju ustrojiti novo zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji, pravilima odgovornosti na digitalnim platformama kao i GDPR-u. Tako se nastoji pozicionirati EU kao predvodnika globalne digitalne ekonomije. Inače, prema mogućim scenarijima bliske budućnosti o kojima pišem u knjizi, slijedi era 5G mreže, koja je odskočna daska npr. za samoupravljajuća vozila. Američki startup Udelv nedavno je predstavio prvi dostavni kombi bez vozača. Inovacije u svijetu IT-a nastavljaju se kretati nesmiljenom brzinom, posebno u područjima mobilne tehnologije, umjetne inteligencije i Big Data. Dolazi vrijeme pametnih telefona s preklopnim ekranima (s pomoću OLED panela), rupicom u ekranu i 5G modemima u prijenosu podataka koji su i do 20 puta brži od današnjeg 4G standarda. Industrija zabave se velikim dijelom okreće streamingu i oblaku pa su vlastite servise pokrenuli Walt Disney Co., Time Warner i Apple. Zbog snažne 5G tehnologije mrežne igre omogućuju igranje vrhunskih naslova na bilo kojoj platformi u nizu uređaja, od računala do pametnih telefona, tableta i konzola (eto zašto je - između ostaloga - naš Nanobit senzacionalno uspješan). Kupci žele da 5G tehnologija dođe što prije, pa se očekuje da će se do 2023. godine više od milijardu ljudi koristiti petom generacijom mobilnih telefona. U nedostatku želje i vremena da uče kako upravljati brojnim uređajima, korisnici žele tehnologijom upravljati pogledom i mimikom! Sony Xperia i Samsungov Galaxy S10 također su opremljeni 5G tehnologijom, a LG je predstavio svjetskoj javnosti ekran koji je moguće "zarolati" kao poster. Nastavlja se trend interneta stvari (IoT), povezivih uređaja, pametnih zvučnika, fitness narukvica i obogaćivanja uređaja kapacitetima glasovnih asistenata (Google Assistant, Alexa i Siri). Umjetna inteligencija, strojno učenje i cloud transformiraju način na koji spremamo, analiziramo i obrađujemo golemu količinu podataka koju svakodnevno proizvodimo (Big Data). Suočavamo se s promjenama i dilemama koje donosi društvo bezgotovinskog plaćanja. U 2017. su 46 posto vrijednosti svih transakcija u Europi činile one bezgotovinske. U švedskom gradiću Valbou IKEA je nedavno uvela radikalni eksperiment tako da je kupcima ukinuta mogućnost plaćanja gotovinom. Ideja bezgotovinske prodavaonice odnosno društva donosi golemu promjenu u temeljnim mehanizmima suvremenih monetarnih sustava i naglavačke okreće financijske živote građana. Svijet POS-ova, kartica, bezkontaktnog plaćanja i kriptovaluta raste dramatičnom brzinom. Radi se kontinuirano i na novim tehnologijama kao što je Blockchain, decentralizirani lanac podataka koji kronološki bilježi sve transakcije. Na osnovi toga stvara se nebrojeno puno aplikacija koje brzo nalaze svoju korisnost u svakodnevnom životu, uključujući i kriptovalute. Pandemija je promijenila način razmišljanja o poslovanju i radu, ali i kvalitetu IT strukture u vlastitom domu učinila osobito važnom, tj. “novom normalnom”.